Fitoncidi
FITONCIDI
Fitoncidi su antibiotici biljnog porijekla. Ime su dobili 1928. godine i o njima se jako malo zna, ali se da utvrditi da između klasičnih antibiotika i fitoncida nema velike razlike. Tvrdnja se da potkrijepiti hemijskom građom i mehanizmom biološke aktivnosti koji im je veoma srodan. Problem je u tome što biljni antibiotici dati u vidu injekcije bivaju u organizmu razgradeni enzimima pa tako i neupotrebljivi, ili su toliko otrovni da uništavaju sve pred sobom. Nadati se da će ovako stanje biti ubrzo prevaziđeno jer su slični problemi postojali i sa klasičnim antibioticima. Mnogo je bilja sa antibiotičnim djejstvom a neke od njih su: hrast, breza, božur, bijeli luk, dragoljub, orah, bosiljak, ćubar, bokvica, neven itd. U svijetu postoji veliko interesovanje za biljku pod nazivom STEPHANIA CEPHARANTHA koja se upotrebljava protiv gube i tuberkoloze sa dosta uspjeha. Bilje sa sumpornim spojevima je efikasno u borbi protiv mnogih, po čovječije zdravlje, štetočina.
Bijeli luk je najviše proučavan, a dokazana je njegova velika moć u borbi sa bakterijama bilo sa onim koje nazivaju gram-negativne ili one gram-pozitivne. Ovaj smrdljivi ljepotan ih uništava svojim alicinom čak u razblaženju 1:85.000. Smrdljivko ima još moćnih sastojaka kao što su garlicin, alizatin i sativin koji kada su zajedno sa alicinom predstavljaju moćnu snagu protiv bakterija. Ne manje upotrebljiv je i hren koji sa svojim alilizotiocianidom predstavlja grupu biljaka u koju spadaju rotkva, slaćica, gorušica itd. Dragoljub je bogat tromalitom i upotrebljava se za liječenje organa za disanje i mokrenje a gram-pozitivna i gram-negativna štetna bakterijska tijela nestaju pred njim čak u razblaženju 1:100.000. Na budućnosti je da pronađe način očuvanja antibiotske moći bilja prilikom izrade preparata za unutarnju upotrebu.
DA NAM BUDE JASNIJE
Bilje u sebi sadrži još mnogo toga. Za nas su još interesantni minerali, vitamini i razne kiseline. Samo neki od minerala koji su sadržani u bilju su:
-kalij i kalcij
-natrij i željezo
-aluminjij i magnezij fosfor itd.
Od kiselina najzastupljenije su:
-jantarna i limunska
-jabučna i vinska
-valerijanska i izovalerijanska
-mravlja i mistrinska
-palmitinska i salicilna
-helidonska i helidoninska
-asparaginska i maslačna itd.
