Krvni optok
On protiče u sistemu zatvorenih elastičnih žila u kojima cirkulišu krv i limfa a njegovo središte je srce. Razlikujemo veliki i mali krvotok. Veliki krvotok počinje u lijevoj srčanoj komori polazi i ide dalje glavnom atrerijom (aortom) i vraća se preko vena u desnu srčanu pretkomoru. Mali krvotok počinje u desnoj komori prolazi kroz pluća i završava u lijevoj pretkomori. Lijevi dio srca vrši neuporedivo veći rad, pa je stoga i njegov mišić neuporedivo snažniji. U plućima krvna boja (hemoglobin) ispušta ugljen dioksid a veže kisik i tada krv dolazi u lijevu srčanu pretkomoru gdje i završava mali krvotok. Sve krvne žile koje odvode krv nazivamo arterijama, a one koje je dovode nazivamo venama. U arterijama se nalazi krv sa mnogo kisika a u venama ona sa više ugljen dioksida. Zidovi arterija su izuzetno elastični zahvaljujući svojoj gradi, što opet ima veliki uticaj na krvotok. Ubacivanjem krvi u aortu ova se širi i to njeno širenje zahvata jedno za drugim sve žile u obliku vala. Što je promjer aorte manji to je brzina vala veća. Arterije se po organizmu granaju sve do mikroskopskih malih cjevčica (kapilara). Krv je tečnost a krvni sudovi cijevi i zajedno podliježu fizičkim zakonima cirkulisanja tečnosti kroz cijevi. Ovo utiče na određen pritisak, ovaj put krvni, koji tjera krv kroz arterije, vene, kapilare i na kraju nazad u srce. Krvni pritisak je veći u arterijama nego u venama, a protok krvi kroz vene sporiji od onog u arterijama.
Iz knjige "liječenje biljem" Suad Šendelj
