Prirodna kozmetika

Dermatomikoze su jedna od najčešćih bolesti unutar skupine dermatoveneroloških bolesti i vrlo česti razlog posjeta liječniku. Riječ je o bolestima kože i njenih adneksa uzrokovanim gljivama, a po vrsti uzročnika dijele se na one uzrokovane dermatofitima (dermatofitoze), kvascima i plijesnima.
■ Šta može prenijeti mačka
Dermatofiti uzrokuju promjene glatke kože, noktiju i vlasišta. Zdrava koža čovjeka odlična je barijera za njihov prodor, dok vlažna, posebno površinski oštećena koža, pogoduje nastanku infekcije.
To je osobito izraženo na mjestima koja se međusobno trljaju (između prstiju šaka i stopala, kožnih nabora, ispod dojki, na preponama, kod pretilih u naborima kože trbuha i gluteaIne regije).
Dermatofitoze su češće kod osoba sa smanjenom prirodnom otpornošću organizma zbog drugih bolesti ili popratnog liječenja (imunosupresivnim lijekovima, antibioticima i dr). Prijenosu infekcije s čovjeka na čovjeka pogoduje boravak u većem kolektivu, poput dječijih vrtića i škola. U takvim okruženjima česte su gljivične infekcije vlasišta, jer se bolest može prenijeti i češljem. Širenju nekih gljivičnih infekcija pogoduje i upotreba javnih kupališta, bazena i zajedničkih higijenskih prostorija. Bolest se može prenositi i sa životinja na ljude. Uz podjelu dermatofitoza prema vrsti uzročnika (mikrosporoza, trihofitoza, epidermofitoza), možemo ih dijeliti i prema anatomskoj lokalizaciji promjena bolesti vlasišta, lica, brade, trupa, prepona, šaka, stopala i noktiju, bez obzira na to koji ih rod dermatofita uzrokuje. Važno je napomenuti da u posljednje vrijeme bilježimo porast nekih dermatofitoza.Mikrosporoza (infekcija kože ili vlasišta uzrokovana gljivom roda Microsporum) koja se ubraja u dermatofitoze je dugo vremena bila rijetka. Međutim, podaci govore o znatnom porastu ovog oboljenja,od kojeg najčešće obolijevaju djeca predškolske i rane školske dobi, a izvor infekcije je zaražena mačka, rjeđe i pas. Promjene koje se vide na vlasištu imaju izgled okruglih žarišta prekrivenih ljuskama unutar kojih se nalazi slomljena i dekolorirana kosa. Na goloj koži vidi se veći broj okruglih, relativno malih promjena (oko dva cm), sa izraženim crvenim i Ijuskavim rubom i središnjom regresijom. Ponekad promjene mogu biti i pojedinačne. Promjene su na onim mjestima gdje je bio najčešći dodir sa zaraženom životinjom. Dijagnoza se postavlja na temelju kliničke slike i anamneze, a potvrđuje dokazom uzročnika (kultura, nativni mikroskopski preparat i pregled fluorescentnom svjetiljkom, a znatno rjeđe i trihofitinski test i patohistološka analiza).
■ Dugotrajno liječenje
Liječenje dermatofitoza ovisi o kliničkoj slici i smještaju promjena. Uglavnom je dugotrajno i obično se nastavlja još dvije sedmice nakon nestanka kožnih promjena kako bi se izbjeglo ponovno javljanje bolesti.
Za liječenje gljivičnih oboljenja vlasišta i noktiju najčešće se koriste sistemski antimikotici koji se i uzimaju peroralno (na usta), ali I samo pod kontrolom dermatologa. Uz to se primjenjuje i lokalna  antimikotična terapija. Dermatofitoze ostalih lokalizacija liječe se, uglavnom, samo primjenom lokalnih antimikotika, a trajanje liječenja uglavnom ovisi o lokalizaciji. Lokalni antimikotici prosječno se primjenjuju dvije do četiri sedmice, a katkad i duže. Kožna oboljenja izazvana gljivama vrlo često prati umjeren do znatan svrbež, koji se pokušava ublažiti češanjem. Time se dodatno oštećuje koža, pa se često razvija dodatna infekcija (superinfekcija) bakterijama, tako da je nužno i antibakterijsko liječenje.
■ Kandidoze i pitirijaze
U dermatomikoze uzrokovane kvascima ubrajamo Candidosis i Pitvriasis versicolor. Pripadnici roda Candida mogu biti uzročnici različitih promjena kože, sluznice i unutrašnjih organa čovjeka.
S obzirom na lokalizaciju promjena razlikujemo nekoliko kliničkih oblika kandidoze. Osim vrlo česte intertriginozne kandidoze koja se pojavljuje na područjima kože koja se međusobno taru, razlikujemo i oralnu kandidozu, kandidozu genitalne regije, te upalu nokta i njegovog okolnog tkiva uzrokovane kandidom. Važno je izdvojiti i novorođenačku kandidozu, te njen poseban oblik candidosis congenitalis generalisata, koja, najvjerovatnije, nastaje kao infekcija fetusa in utero. Za nastanak kandidoze važan je odnos između stanja imunološkog sistema čovjeka, sa jedne strane, i invazivne sposobnosti kandide s druge strane. Terapija se sastoji od primjene antimikotičkih krema i vodene otopine gentiane violet, uz obavezno razdvajanje gazom dodirnih ploha upalno promijenjene kože. Za liječenje oralne kandidoze primjenjuju se posebni gelovi ili suspenzije koji se mogu koristiti za sluznice. Pitvriasis versicolor je gljivična saprofitija uglavnom lokalizirana na prsnom košu. Oboljenje je dobilo ime po tome što promjene mijenjaju boju s obzirom na godišnje doba. S obzirom na boju okolne zdrave kože promjene u žarištima izgledaju ljeti svjetlije, a zimi tamnije. Lokalna terapija se provodi antimikoticima u otopini, dok se masti ne primjenjuju, jer one samo pospješuju nastanak pitirijaze. Istodobno se savjetuje i primjena antimikotika u obliku šampona za vlasište.
■ Pljesnivi problemi
Postoji nekoliko hiljada plijesni koje žive kao saprofiti, a tek nekoliko vrsta ponekad mogu biti patogene za čovjeka. Neke od njih mogu uzrokovati oboljenje noktiju, vlasišta i gole kože. Veoma je važno da se sa svake promjene na koži, noktima i na vlasištu za koje se sumnja da su posljedica gljivične infekcije, uzme materijal (ljuske sa ruba promjene, dlaka sa ruba žarišta, sadržaj pustule, itd.,) i napravi nativni preparat na gljive i mikološka kultura.
■ Kako spriječiti gljivice
1. Od općih mjera važno je djelovati na predisponirajuće faktore kao što su prekomjerno znojenje, pojačana vlažnost kože, trljanje kože o kožu (područja ispod pazuha, prepone, područja ispod dojki) kao i održavanje općih higijenskih mjera.
2. Poslije plivanja, kupanja ili tuširanja pobrinite se da kožu pažljivo osušite, naravno, pazite da redovno mijenjate ručnik.
3. Izbacite iz ormara sintetičko rublje.Ono ne dopušta koži disati a pogoduje znojenju te stvara idealne uvjete za razvoj gljiva.
4. Noge treba prati svakodnevno, najbolje pred spavanje, temeljito ih posušite nakon pranja, naročito između nožnih prstiju.
5. Nosite čarape izrađene od upijajućih materijala poput pamuka ili vune i svakodnevno ih mijenjajte.
6. Ako postoji pojačano znojenje nogu, mijenjajte čarape i nekoliko puta dnevno.
7. Izbjegavajte čarape od sintetičkih materijala.
8. Birajte obuću koja dopušta cirkulaciju zraka, izbjegavajte tijesnu obuću, sportsku i zimsku obuću redovito čistite i zračite.
9. Ne posuđujte nikome i ničiju obuću ni čarape.
10. Ne koristite tuđe ručnike.
11. Ne hodajte bosi na bazenima (nosite obuću za vodu ili sandale),
12. Podove prostorija koje dijeli mnogo ljudi održavajte čistim i suhim.