SUNČANJE, VIŠE MODA, MANJE POTREBA
Samo je jedan pozitivan učinak sunčevih zraka na organizam, a to je poticanje sinteze vitamina D u koži, a takav efekat postiže i zubato zimsko sunce.
Trend sunčanja, koji traje od dvadesetih godina prošlog stoljeća, vjerojatno je potaknut popularizacijom rekreacije i sporta. Blijeda put dotad se smatrala modernom i bila je karakteristična za osobe iz viši društvenih slojeva.
Preplanuo izgled danas nije samo atraktivan nego ga mnogi smatraju zdravim, što je vjerojatno posljedica dugotrajne medijske kampanje. Međutim, samo je jedan pozitivan učinak sunčevih zraka na organizam, a to je poticanje sinteze vitamina D u koži.
Za takav efekat dovoljno je i ono malo zimskog zubatog sunca. Sve ostale učinke sunca i sunčanja možemo smatrati štetnim po zdravlje.
Dakle, tajna mladolikog izgleda kože dobrim dijelom leži u izbjegavanju izlaganja suncu, jer je kasnije vrlo teško ispraviti brojne učinke ultraljubičastih zraka na kožu. Ni vrlo skupe kreme protiv bora ili protiv starenja neće bitno pomoći. Razlog je jednostavan - one se nanose na samu površinu kože, a koža je oštećena u dubljim slojevima koji su nedostupni kozmetičkim pripravcima. Nastojanje da se postigne preplanuli izgled neodgovorno je ponašanje čije će ozbiljne posljedice biti vidljive tek nakon nekog vremena.
No, većina nas neće se mnogo osvrtati na liječničke preporuke već će prvom prilikom potrčati na plažu. Da biste bar donekle zaštitili i kožu i zdravlje, obavezno se pripremite za sunčanje.
Kako birati sredstva za zaštitu kože
Kako je sposobnost naše kože da se samostalno, prirodnim putem zaštiti od negativnih uticaja UV zračenja vrlo ograničena, važna je upotreba sredstava za zaštitu od sunca.
Njihova efikasnost izražava se brojem. Zaštitni faktor 20 podrazumijeva da je potrebno 20 puta duže vrijeme izlaganja suncu kako bi nastalo oštećenje kože jednako onome koje bi se dogodilo da uopće nismo upotrijebili sredstvo za zaštitu.
Pri odabiru zaštitnog faktora treba voditi računa o tipu kože, boji kose i očiju, treba voditi računa i o geografskom položaju mjesta za odmor i UV-indeksu kojim se izražava dnevna jačina ultraljubičastog zračenja.Lice, dekolte i grudi su područja posebno osjetljiva na djelovanje sunca pa stoga zahtijevaju i veći zaštitni faktor.
Mlijeko, gel, krema ili ulje
Pri izboru, osim o faktoru zaštite, treba povesti računa i o vrsti sredstva.
* Tako se mlijeka za sunčanje, koja se lako nanose i brzo upijaju, preporučaju za zaštitu tijela i sve tipove kože,
* Gelovi su prikladni za osobe sklone alergijama.
* Ulja za sunčanje, zbog preniskog zaštitnog faktora se ne preporučaju.
* Za zaštitu lica i dekoltea bolja su sredstva u obliku krema, koje su obogaćene sastojcima za njegu i prilagođene vrsti kože.
Treba imati na umu da zaštitno sredstvo obavezno mora biti vodoo-tporno.
Sredstvo za zaštitu nanesite na kožu tridesetak minuta prije izlaganja suncu. Otprilike toliko je potrebno da se na koži formira zaštitni hemijski filtar. Prije nanošenja sredstva za zaštitu nemojte na kožu nanositi kozmetička sredstva koja upotrebljavate za dnevnu njegu kože, kako ne biste neutralizirali učinak zaštite od sunca. lako su savremena sredstva za sunčanje najčešće otporna na vodu, njihov učinak u vodi ipak slabi. Jednako tako, nemojte zaboraviti da je mokra koža osjetljivija na sunce pa može izgorjeti oko četiri puta brže nego suha. Zato odmah po izlasku iz vode ili ispod tuša dobro se osušite i ponovno namažite.
Pametni postupci
Sunčevo zračenje na koži može izazvati eritem, pigmentacije, promjene na ćelijama epidermisa, prijevremeno starenje kože tzv. fotostarenje, prekanceroze i maligna oboljenja kože.
Zato je pametno:
1. Ljetnom suncu, uz odgovarajuću zaštitu, izlagati se prije 11 i poslije 16 sati.
2. Ne plivati u periodu između 11 i 16 sati jer voda predstavlja minimalnu zaštitu, a naše je lice za vrijeme plivanja, zbog refleksije, izloženo još i pojačanom zračenju.
3. Ni hladovina nije neka zaštita. Pocrnjeti, ali i pocrvenjeti, moguće je i u hladovini. Oblaci također propuštaju sunčeve zrake
4. Ljetna odjeća, također, ne predstavlja adekvatnu zaštitu, primjerice pamučna bijela majica daje podjednaku zaštitu kao i sredstvo za sunčanje s faktorom manjim od 10, a ako je mokra, još i manje.
5. Za vrijeme sunčanja oči su naročito osjetljive. Sunce može izazvati vrlo ozbiljne poremećaje vida pa su stoga naočale obavezne. Važno je spomenuti da se negativni učinci UV zraka akumuliraju tokom života.
Zaštita dječije kože
Svaka pojava opeklina u dječijem dobu povećava rizik od raka kože u starijoj dobi. Stoga zaštiti dječje kože posvetite iznimnu pažnju.
1. Bebe mlade od godine dana ne treba uopće izlagati suncu. Njihova je koža vrlo osjetljiva, a sredstva za zaštitu od sunca su za njih previše agresivna pa je stoga potreban veliki oprez.
2. Stariju djecu treba zaštititi što kvalitetnijim sredstvima za sunčanje, primjerenim dječjoj koži.
3. Ovisno o tipu kože djeteta i podneblju treba izabrati sredstvo sa što većim zaštitnim faktorom. U našem i mediteranskom području preporučuje se faktor 20 do 30.
4. Djeca također ne bi smjela biti izložena izravnom utjecaju sunca u razdoblju od 10 do 17 sati.
5. Dodatna zaštita primjerenom odjećom, posebno šeširićem, sama je po sebi razumljiva.
40 madeža
Bilo bi poželjno prije izlaganja ljetnom suncu obaviti dermatološki pregled. To se naročito preporučuje osobama koje imaju više od 40 madeža na tijelu, kao i onima koji su na nekom od svojih madeža primijetili neke promjene.
Hrana za tamnjenje
Vitamini E i C, beta karoten, selen i kalcij podižu otpornost stanica kože na djelovanje UV-zraka, pa prije odlaska na more prehranu baziramo na namirnicama koje obiluju tim sastojcima, tj. antioksidansima. Na jelovniku stoga treba biti što više crvenog, žutog i zelenog povrća i voća, salate, špinata, brokule, paprike, paradajza, mrkve, jabuka, naranči, marelica, manga...
